Kada pričamo o prednostima, podovi od punog drveta imaju ih u izobilju. Ne samo da dodaju toplinu, karakter i vrijednost u Vaš dom već pružaju zdravo, nealergijsko okruženje. Međutim, puno drvo je investicija, pa prije nego se odlučite na puno drvo prikupite uzorke i testirajte kako će različita drva izgledati u Vašem domu. Također, poželjno je potražiti i stručno mišljenje da biste bolje razumijeli mogućnosti koje imate na raspolaganju, što očekivati i kako ga održavati.

Što znači razred drva?

Ako ste ikada krenuli u potragu za podovima od punog drveta možda ste naišli na pojam ‘razred’ i zapitali se kako će razred drva utjecati na ukupnu kvalitetu podnice koju ste izabrali.

Razred se najbolje može opisati kao vizualni izgled prirodnog drveta, količina i veličina vidljivih čvorova i drugih prirodnih obilježja.

Postoje 4 razreda podova : selekt, natur, rustikalni i country.  U pravilu, što je čvor manji i ima ravnomjerniju boju, to je stupanj drva veći, a time i cijena. Unutar svake vrste drva, najviši razred imat će drvo najujednačnije boje i najduže dužine ploča. Standardna dimenzija varira od 15 do 20mm debljine, 350 do 2000mm duljine. Najniži razred, koji je najjeftniji uključuje mnogo više varijacija boja.

Zašto se podovi od punog drveta smanjuju i proširuju?

Drvo je prirodan materijal i kao takav reagira na temperaturne razlike. Primjerice u zimi, kada su vrata i prozori zatvoreni, a grijanje uključeno dolazi do pada relativne vlažnosti zraka, stoga drveni podovi počinju gubiti vlagu i potencijalno se smanjuju. S druge strane, kako se godišnja doba mijenjaju, grijanje se isključuje, a vrata i prozori se sve više otvaraju rezultat je porast relativne vlažnosti zbog čega pod počinje apsorbirati vlagu i proširuje se.

Gdje bi trebalo izbjegavati podove od punog drveta?

Puno drvo će se u ambijentima koji su izloženi prekomjernom vlagom, toplinom i kondenzacijom proširiti i iskriviti. Stoga je najpametnije izbjegavati prostorije poput kupaonice

Zašto treba uložiti u kvalitetu punog drva?

Podovi izrađeni od punog drveta zbog svoje debljine mogu se više puta brusiti i premazivati tijekom svog životnog vijeka – što može biti desetljećima ili duže. Vjerojatno ste hodali po podu od punog drveta starom preko stoljeća koji nosi bogatu patinu* i karakter koji bi mogao ispričati fascinantne priče iz prošlosti- kada bi barem mogao pričati!

* sjaj na drvenom namještaju koji nastaje uslijed starosti, korištenjem i kontinuiranim poliranjem ili bilo koja promjena nastala na nekoj površini tijekom vremena

 

Kako se brinuti i održavati podove od punog drveta?

Najbolji način da zaštitite bilo koji drveni pod je da koristite platnene zaštinike koji se stavljaju pod noge namještaja, posebno stolova, stolica, sofe itd. – to spada pod must have! Također, poželjno je što prije ukloniti i prebrisati prolivene tekućine kao i raznorazne nečistoće.

Prilikom čišćenja, važno je koristiti blago navlaženu krpu ili mikrofiber krpu za pranje podova. Ograničavanje količine vode je dobra mjera kako bi se osiguralo da Vam pod nije podvrgnut natapanju. Pri čišćenju drvenih podnih obloga ne smiju se upotrebljavati jaka sredstva za čišćenje. Upotrebom agresivnih sredstava za čišćenje, vlakna drveta olabavljuju i nepopravljivo se oštećuju.

Završna obrada?

Što se tiče završne obrade, podovi od punog drveta mogu mogu biti premazani lakom, uljem ili tvrdim voskom. Svi oni se koriste za poboljšanje zaštite i ljepote drva.

Pod od punog drveta premazan lakom

Lak je u osnovi plastična prevlaka. Lakovi ponekad mogu izgledati malo umjetno, iako u zadnjih par godina izgledaju puno bolje.Najveća prednost lakiranih podova od punog drveta je mala potreba za obnavljanjem i odlična mogućnost održavanja lakiranih podova. Oni su neusporedivo otporniji na tekućine od uljanih ili voštanih podova, pa se mogu i čistiti vlažnim krpama. Najveći i jedini nedostatak laka je što pruža samo površinsku zaštitu te se na lakiranim podovima od punog drveta puno teže popravljaju oštećenja i ogrebotine.

Ulje izgleda prirodno, ali zahtjeva najviše brige oko održavanja. Ulje prodire duboko u drvo i čini ga otpornim na vlagu, dok istovremeno omogućava drvetu da diše. Ulje naglašava prirodne karakteristike drveta, a ova tehnika popularna je i zbog netoksičnosti jer se upotrebljavaju samo prirodne supstance. Ne sadrži nikakve kemikalije ni vodu i nema štetnih i toksičnih isparavanja. Drvo lagano upija ulje, a višak koji ostaje na površini se samo može obrisati. Kada se koristi kao završna obrada u tretiranju drvenih podova, ulje daje baršunastu površinu otvorenih pora. Međutim, kada se ulje isuši, ne daje gotovo nikakvu zaštitu, zbog čega je važno pravilno ga održavati prije nego se to dogodi.

Tvrdi vosak koristi se u kombinaciji sa uljem, gdje ulje impregnira površinu i daje joj prekrasni dojam prirodne površine drveta, a tvrdi vosak zatvara strukturu i daje tvrdoću i mehaničku otpornost podovima od punod drveta. Površina se prvo naulji tako da ulje prodrije duboko u drvo te se nakon potpunog sušenja nanosi vosak. Ako je nanešen topao, vosak također djelomične prodri u površinu drveta i sime stvara adheziju s uljem. Podovi od punog drveta premazani voskom otporniji su na vodu i imaju puno veću otpornost na grebanje. Danas se na tržištu mogu pronaći proizvodi koji kombiniraju ulje i vosak u jednom tzv. uljni voskovi (hard wax oil) pri čemu se istovremeno nanosi i ulje i vosak.

Jesu li podovi od punog drveta kompatibilni sa podnim grijanjem?

Nakon što se pod od punog drveta postavi, podno grijanje ne bi smjelo prelaziti 29°C, a idealna temperatura za grijanje je između 26°C i 28°C, sa sobnom temperaturom od 20°C do 23°C i vlažnošću zraka koja ne smije prelaziti 75% vlažnosti zraka.